Bojanjem za spas kišnih šuma

14 stu Bojanjem za spas kišnih šuma

Kišna šuma je naziv za šumske ekosustave uglavnom prepuštene samim sebi, bez čovjekovog utjecaja, obilježene naročito vlažnom klimom s prosječno više od 2000 mm padalina godišnje.

Svake godine iskrči se veliki broj kvadratnih kilometara tropske kišne šume, s jedne strane radi dobivanja površina za plantažno gospodarstvo, ispašu stoke ili poljoprivrednu obradu, a s druge strane, oborena stabla koriste se kao drvo za proizvodnju namještaja. Godišnje se uništava 125.000 km 2 tropskih šuma, što čini gubitak od oko 34.000 hektara dnevno.

Do danas je nestalo već više od 50% kišnih šuma. Kišne šume Brazila ugrožene su spaljivanjem, što čini veći dio ukupno “proizvedenih” stakleničkih plinova te zemlje. Samo od kolovoza 2003. do kolovoza 2004. u Brazilu je uništeno 26.130 km 2 kišne šume.
Zbog uznapredovalog ilegalnog krčenja preostalih tropskih kišnih šuma radi brze zarade kao i dozvoljavanja spaljivanja šuma opstojnost neizvjesnog broja bioloških vrsta je ugrožena. Postoji velika opasnost izumiranja vrsta.

Procijenjeno je da su 1950. tropske kišne šume pokrivale 16-17 milijuna km², dakle oko 11% površine Zemlje. Do 1980. 50% tih šuma uništeno je ljudskim djelovanjem, a proces uništavanja nastavljen je i još uvijek traje.

Ljudi svojim djelovanjem dovode naš planet u veliku opasnost, a jedini koji to mogu promijeniti smo mi sami. Moramo postati svjesni da naši izbori i načini djelovanja u svakodnevnom životu utječu na zdravlje planeta koji je naš dom i čije je zdravlje itekako ugroženo. Čak i najmanja promjena svijesti i naših navika lokalno mogu postati od velikog značaja na globalnoj razini. Neka promjena počne od nas samih!

Možemo promijeniti svakodnevne navike tako da koristimo proizvode čija proizvodnja zahtijeva manje energije, paziti na potrošnju vode i struje, reciklirati smeće, paziti što bacamo i još mnogo toga. U ovom blogu dat ćemo primjer kako osviještenost nekih tvrtki ili pojedinaca može pridonijeti održivom razvoju, ne samo na lokalnoj, već i na globalnoj razini. Svatko od nas može promisliti i osmisliti kako pomoći u očuvanju naše planete i njenih segmenata koji nama pružaju sam život – zemlje, zraka, vode i živoga svijeta.

1 m² bojanja = 1 m² zaštite kišnih šuma

Uništavanje “zelenih pluća Zemlje” je nažalost neposredno započelo i dalje traje zbog ekonomskih interesa širokog raspona raznih korporacijskih tvrtki. U ekvadorskim prašumama, tradicionalnim staništima AWA-LJUDI, velike korporacije pronašle su željeznu rudu na njihovom području, napravili prugu koja prevozi tu sirovinu, buldožeri su počeli krčiti putove da bi lakše odvozili njihovu šumu. Još su im počeli dolaziti strani lovci, kako bi ubijali samo radi zabave, ne mareći da ubijaju nečiju hranu. S uljezima su počele stizati i razne bolesti, na koje Awsko pleme nije imuno. Također se tu pojavljuju stočari koji im pale šume da bi dobili što više pašnjaka za ispašu velikih krda stoke koji pak proizvode štetni metan u atmosferu. Svakim danom su izloženi maltretiranju od strane radnika koji su tu došli krčiti i kopati rudu. Organizacija iz Hamburga „Rettet den Regenwald e.V.“ radi na projektu koja za Awa-ljude kupuje prašumu kako bi im se osigurala budućnost i tradicionalni život u vlastitom domu .
Dodatne informacije mogu se dobiti izravno iz organizacije : www.regenwald.org
Vidjevši dokumentarac „WE FEED THE WORLD“ tvrtka Kreidezeit čiji smo ponosni distributeri na hrvatskom tržištu postala je svjesna ovoga problema. U dokumentarcu je bila vrlo impresivna izjava:
1 hektar prašume košta samo 70 € !
1 hektar = 10.000 četvornih metara = oko 1 cent po m²

U tom smislu, sljedeće razmatranje jest:
Kanta od 10 litara Vapnene boje, jedne od naših najvažnijih proizvoda zidnih boja, dovoljna je za 45 m² zidne površine. S donacijom od 45 centi za svaku prodanu kantu zaštitilo bi se 45 m² prašume.

Dakle, to znači da je ukratko : 1 m² bojanja tom bojom = 1 m² zaštite kišnih šuma. Kupnjom jedne kante Vapnene boje od 10 litara donirate 45 centi koji će u cijelosti biti prebačeni organizaciji.
Organizacija uz pomoć javnih bilježnika u Ekvadoru kupuje i registrira ih u zemljišnim knjigama za Awa-ljude, ali uz uvjet da se u budućnost ne može prodati. To će, dakle, ostati u njihovim rukama. Awa-ljudi i humanitarne organizacije već su se uspješno dokazali u borbi protiv upletanja u njihov teritorij od strane raznih industrija.

Rečenica jednog člana plemena mnogo govori: „ŽIVIMO DUBOKO U ŠUMI I SVE SMO BLIŽE KUTU, DOK ULJEZI DOLAZE MI SE SVE VIŠE POVLAČIMO
BEZ ŠUME SMO NITKO, BEZ ŠUME NEĆEMO MOĆI PREŽIVJETI“
-TO’O, AWÁ